2011-09-14 12:13:19

MEĐUNARODNI DAN PISMENOSTI - KOLIKO PISMENOSTI NAM JE POTREBNO U 21.st?

8. rujna obilježili smo  Međunarodni dan pismenosti. Učenici viših razreda naše škole obilježili su Dan pismenosti čitanjem na šetnici uz rijeku Muru. Peti razredi posudili su nove naslove iz knjižnice i čitali u paru, sedmi su imali sat hrvatskog jezika na otvorenom, a osmi su čitali poeziju .

Što danas znači biti pismen? Čitati, pisati i računati? Da, između ostalog. To je osnovna pismenost. Biti pismen u suvremenom kontekstu znači biti oboružan sa više sklopova pismenosti. 

U svom dokumentu posvećenom pismenostima 21. stoljeća UNESCO, naglašavajući njihovu nužnost za pojedinca i društvo u digitalnom okruženju, naziva ih pismenostima opstanka, preživljavanja (survival literacies) sugerirajući time da je razvoj društva i pojedinca nemoguć bez posjedovanja vještina bitnih šest vrsta pismenosti ( Horton, 2007.) U pismenosti opstanka uvrštava sljedeće:

1. Osnovna pismenost

2. Računalna pismenost

3.Medijska pismenost

4.Obrazovanje na daljinu i e-učenje

5.Kulturalna pismenost

6. Informacijska pismenost

Osnovna i računalna pismenost jasna je sama po sebi , a što je s ostalim pismenostima? Medijska pismenost obuhvaća pristup medijima, njihovo razumijevanje i kritički pristup sadržajima. Obrazovanje na daljinu i e-učenje obuhvaća niz vještina potrebnih za učenje u online okruženju.Odnosi se na sposobnost korištenja elektroničkih sustava za učenje na daljinu. Kulturalna pismenost prema tumačenju UNESCA podrazumijeva znanje kako zemlje, religije, etničke grupe, tradicionalna vjerovanja,simboli, običaji i oralna tradicija utječu na stvaranje, spremanje, zaštitu, arhiviranje, postupanje s informacijama te širenje informacija i znanja korištenjem tehnologija. Informacijska pismenost je najsloženija od navedenih pismenosti jer sadrži elemente svih prethodnih.Informacijska pismenost se poučava u školi i knjižnici, a postoji nekoliko standarda koji daju okvir za poučavanje. UNESCO govori o 11 faza informacijske pismenosti:

svijest o informacijskoj potrebi sposobnost definiranja informacijske potrebe koja nastane kada treba riješiti problem ili donijeti odluku sposobnost otkrivanja postoji li potrebna informacija ili ne sposobnost pronalaženja potrebne informacije ako ona postoji sposobnost kreiranja potrebne informacije koja je nedostupna (tzv. stvaranje novog znanja) razumijevanje pronađene informacije ili znanje o tome gdje potražiti pomoć sposobnost organiziranja, analize, interpretacije i evaluacije informacije te vrednovanje izvora sposobnost prijenosa i prezentacije informacije drugima pomoću primjerenih medija znanje kako iskoristiti informaciju za rješavanje problema ili donošenje odluke znanje o tome kako zaštititi, spremiti, zapisati i arhivirati informaciju za ponovno korištenje znanje o tome kako postupiti s informacijom kad više nije potrebna ili kako zaštititi informaciju od zlouporabe 

Biti pismen nije lako....

* podaci za ovaj tekst preuzeti su iz časopisa Zrno (br. 97-98, rujan-prosinac 2011.) , čiji je čitav broj posvećen pismenosti
Osnovna škola Mursko Središće