U svom dokumentu posvećenom pismenostima 21. stoljeća UNESCO, naglašavajući njihovu nužnost za pojedinca i društvo u digitalnom okruženju, naziva ih pismenostima opstanka, preživljavanja (survival literacies) sugerirajući time da je razvoj društva i pojedinca nemoguć bez posjedovanja vještina bitnih šest vrsta pismenosti ( Horton, 2007.) U pismenosti opstanka uvrštava sljedeće:

1. Osnovna pismenost

2. Računalna pismenost

3.Medijska pismenost

4.Obrazovanje na daljinu i e-učenje

5.Kulturalna pismenost

6. Informacijska pismenost

Osnovna i računalna pismenost jasna je sama po sebi , a što je s ostalim pismenostima? Medijska pismenost obuhvaća pristup medijima, njihovo razumijevanje i kritički pristup sadržajima. Obrazovanje na daljinu i e-učenje obuhvaća niz vještina potrebnih za učenje u online okruženju.Odnosi se na sposobnost korištenja elektroničkih sustava za učenje na daljinu. Kulturalna pismenost prema tumačenju UNESCA podrazumijeva znanje kako zemlje, religije, etničke grupe, tradicionalna vjerovanja,simboli, običaji i oralna tradicija utječu na stvaranje, spremanje, zaštitu, arhiviranje, postupanje s informacijama te širenje informacija i znanja korištenjem tehnologija. Informacijska pismenost je najsloženija od navedenih pismenosti jer sadrži elemente svih prethodnih.Informacijska pismenost se poučava u školi i knjižnici, a postoji nekoliko standarda koji daju okvir za poučavanje. UNESCO govori o 11 faza informacijske pismenosti:

• svijest o informacijskoj potrebi
• sposobnost definiranja informacijske potrebe koja nastane kada treba riješiti problem ili donijeti odluku
• sposobnost otkrivanja postoji li potrebna informacija ili ne
• sposobnost pronalaženja potrebne informacije ako ona postoji
• sposobnost kreiranja potrebne informacije koja je nedostupna (tzv. stvaranje novog znanja)
• razumijevanje pronađene informacije ili znanje o tome gdje potražiti pomoć
• sposobnost organiziranja, analize, interpretacije i evaluacije informacije te vrednovanje izvora
• sposobnost prijenosa i prezentacije informacije drugima pomoću primjerenih medija
• znanje kako iskoristiti informaciju za rješavanje problema ili donošenje odluke
• znanje o tome kako zaštititi, spremiti, zapisati i arhivirati informaciju za ponovno korištenje
• znanje o tome kako postupiti s informacijom kad više nije potrebna ili kako zaštititi informaciju od zlouporabe 

Biti pismen nije lako....

* podaci za ovaj tekst preuzeti su iz časopisa Zrno (br. 97-98, rujan-prosinac 2011.) , čiji je čitav broj posvećen pismenosti